Articles Episodes Sources
All Sources The Standard The Point Foroyaa Fatu Network Freedom Gambia Journal Kerr Fatou Askanwi
2025-03-03
National Association of Early Childhood Educators ci The Gambia dëkk nañu 60éme Anniversaire de l'Indépendance ak yoon wi jubluwul ci mbiri yu néew yi, mu wone seen boppam ak seen xarit yi. Ñi mu wone seen kër gi ak seen doomu njëkk yi, mu wone seen bët yi ak seen doomu njëkk yi, mu wone seen bët yi ak seen doomu njëkk yi, mu wone seen bët yi ak seen doomu njëkk yi. Ci seen boppam ak seen xarit yi, mu wone seen kër gi ak seen doomu njëkk yi, mu wone seen bët yi ak seen doomu njëkk yi, mu wone seen bët yi ak seen doomu njëkk yi, mu wone seen bët yi ak seen doomu njëkk yi.
2025-02-27
Jëfandikukat bu yëggu jëfandikukat bu UN ci Afrik gu Wees Mohammed Ibn Chambas daa koo jëfandikukat ci waxtuwaayu Gàmbi gi ñu amul solo ci 2024, li ñu doxandiku ci Palmaar gu Ñaajo gu 27 Mars, moo yëggaal ak yëngukaaykat yi ci doxandikoo ak bët yi ngir amal solo yu ñu yëg ci mbir mi, ak yëggaale demokaraasi. Dinaa lañu wax ci Wolof (2 paragraf su feex), dafay am solo.
Ker Gi Jamano yi ci Gambia dañoo ko defar yu jëfandikoo ci dëkk bi, Mr. Abubacarr M. Tambadou, ngir ci International Court of Justice. Lii mooy jëngal bu bees bu Gambia def ci dëkk bi. Lii dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi
International IDEA daa dem jëfandikoo yu yëg yu yëg ci Gambia ci 2024 ci mbooloo boppam ngir suuf tekkati jëfandikoo yu yëg yu yëg, ci suufu Dr. Chambers ngir toj yoonu xel ak jëfandikoo yu yëg yu yëg ci xibaar yu bëj-gënaar, ci taamu yëng-yëng yi ci 2020 ci mbooloo yu ñu dox. Yëgle ko ci Wolof rekk (2 paragraf su feex), dafa am.
Équipe nationale yu néew yi Gambia di jële ci Afcon qualifiers, équipe yu néew yi U-17 di jële ci Morocco, ak CHAN-Gambia di pare ci Caf CHAN qualifiers génn Gabon, moo tax ñu defar aadama ci football Gambian ci kër gi ñi. Jële ma ci Wolof (maximum 2 paragraphs), benn xel bu nekk.
Gambia daa jële Abubacarr M. Tambadou ba doomu Adduna Wi ñeel Mbooloomu Aduna wi ci 2026, moo jëfandikoo seen bët ci loxo yu yëg yu yëg ak jëfandikoo seen yëngal yu nekk ci seen bët, yépp ci dafa am ay tolluwaayu bët yu yëg ci mbooloomi aduna wi. Jëfandikoo ci Wolof rekk lañu wara def (2 paragraf), duñu ko defaat ci seen bët.
International IDEA daa dem ci kanamukaayu Gambia bi ci 2024 ci mbindinu yoonu yu jublu, ngir dëggal leen ci wax ji yu doxandé. Ci kawamukaay bi, Dr. Chambers la koy jëfandikoo, ngir am solo ci mbindin mi, yeesal solooyu prézidan bi ak yoonu yu jublu, ngir dëggal ak yoonu yu jublu ak xelam yu jublu. Ci jëfandikoo bi, Dr. Chambers la koy jëfandikoo, ngir am solo ci mbindin mi, yeesal solooyu prézidan bi ak yoonu yu jublu, ngir dëggal ak yoonu yu jublu ak xelam yu jublu.
Gambia daa jële Abubacarr M. Tambadou ba International Court of Justice, moo lay gis jëfandikooju ci mbiri ak jëfandikooju yu yëg yu bari, yépp ni ñu jëfandikooju ay lank ak jëfandikooju yu am solo ci àdduna. Ci jëfandikooju yu am solo, ñu jëfandikooju ay lank ak jëfandikooju yu am solo ci àdduna.
2025-02-17
Prezidaan Adama Barrow daal nañu yëg partiyu politik yi ànd ak jëfekaay ci toppale ci mbiri gi, ci Ñaareel Jëfekaayu Njëkk, mu yëgle na loxoo ak jëfekaayu jant bi ci seeni yëg yi ak jëfekaayu mët bi ci seeni yëg yi, ngir Gambia jëm ak jëfandikoo. Moo tax nekk ci Wolof (ci sañ-sañu 2 paragraf), dafa mel ni waral.
2025-02-12
CHAN-Gambia ñaari doomu mbokk yi, yu nekk ci mbiri-si, dañoo yeesal ci loxooy yi góor gi ci kanam Alagie Sarr ak 40 doomu mbokk yi ñu wóor ci ligeyu GFF, ak yoonu Jane Joof ak Alieu Jagne, yu nekk ci Fortune FC ak Medina United. Doomu mbokk yi ñu wóor ci ligeyu GFF, ak yoonu Jane Joof ak Alieu Jagne, yu nekk ci Fortune FC ak Medina United.
2025-02-05
Gambia daa ko yor ci yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci biiru yoonu yu nekk ci
Ci yoonu ñu wey ju tànk ci Gambia, Paulo Djabi, moo am ju ñu amul, dañu ko yàgg ci yoonu ju ñu gëna yàgg ak 21 ñu amul, ci laataanu yu ñu amul ak yoonu ju ñu amul. Djabi dañu ko yàgg ci yoonu ju ñu amul ak yoonu ju ñu amul ci 2021 ak 2023, ci laataanu yu ñu amul ak yoonu ju ñu amul. Djabi dañu ko yàgg ci yoonu ju ñu amul ak yoonu ju ñu amul ci 2021 ak 2023, ci laataanu yu ñu amul ak yoonu ju ñu amul. Djabi dañu ko yàgg ci yoonu ju ñu amul ak yoonu ju ñu amul ci 2021 ak 2023, ci laataanu yu ñu amul ak yoonu ju ñu amul. Djabi dañu ko yàgg ci yoonu ju ñu amul ak yoonu ju ñu amul ci 2021 ak 2023, ci laataanu yu ñu amul ak yoonu ju ñu amul. Jàngal bi, moo jëfandikoo jëfandikoo yu askan wi ak Djabi, dañoo koo jëfandikoo ci Mars 3, 2025.
Ci yoonu dëkk bi gëna am yoonu kër gi ci Gambia, Paulo Djabi, yoonu jëfandikukat bu gëna am ay jëfandikukat yu yees ci kawam, dañoo ko defar ci 21 luy jëfandikukat, ci laataan ak ay jëfandikukat yu lañu am ay xalis bu bëggul. Ñoo ko taxawal na yëgle yu yees ci 13 saytu, 3 moto ak yoonu jet ski ci 2021 ak 2023. Yoonu jëfandikukat bi, loolu dañoo ko def ci yoonu jàll yi ci gëna am ay jëfandikukat yu yees ak yoonu réseau international de drogue, dañoo koy sëq ci Mars 3, 2025. Jëfandikoo ci Wolof (2 paragraf bi nom), benn xel wu nekk.
Ciwootukaayu futbool bu simo-17 lañu Gambia, Francis Gomez, dañuy jële ci Denmark ngir yeesal yoon wi mu nekk ci AC Horsens, boo ko manag ci Sheriff Jarju, ci Ebanor Sports. Gomez, bu ñuul ci Sibanor ci suufu 2-1 ci Siffoe United, dañuy jëflante ci kureef yu yees ci Rukh FC ak FK Sarajevo. Jëfandikoo ci Wolof (2 paragraf ci suuf), dafa amoon.
2025-02-03
Équipe nationale de football de la Gambie, Scorpions, dinaa jëfandikoo ci 2026 World Cup qualifier matches yu Kenya ak Côte d’Ivoire ci Abidjan, à cause du fait que Independence Stadium du warul dëggal ci 17 Mars. Suxaliku ci Abidjan lañuy jëfandikoo ci kër gi, ngir yëgle loolu ak yeneeni xibaar yu bëj-gànnaar. Lii, dafa yàgg nañu Gambiens yi, nga bëgg a gis Scorpions yi jëfandikoo ci kër gi, après cinq ans d'attente. Jëfandikoo ci Wolof (maximum 2 paragraphs), bu baax na, bu baax na.
2025-01-31
Ministru Waaxu Bëj-gànnaar Gàmbiya, Dr Momodou Tangara, dafa yëgle Asaamaan Waaxu Bëj-gànnaar Palmaar la ci bëj-gànnaar yu yees yi ci Berlin, Stockholm, ak Tokyo. Yëgle yoonu jëfandikoo ci bëj-gànnaar yu yees yi dañoo koo jëfandikoo ak jëfandikoo, te rapor yi ñu yonnee ci Biiru Présidàns la ci yoonu yeneen yëgle. Ministru Tangara dañoo yëgle Asaamaan Waaxu Bëj-gànnaar Palmaar la ci Loi Service Étranger, loolu lañu mën a tambalee te yonnee ci Palmaar la ci suufu 2025. Jëfandikoo ci Wolof rekk (2 paragraf ñeent la), benn xel rekk.
Artik bi wax na ci tendens bi ñu yëg ci Gambia, li ñu defar nit ñi ci boromam ak bët, ndax dafa ñàkkoon yoonu wàllu Gambia ak dëkkal ci seen boppam. Artik bi la bëggal ci jëfandikoo bu jëfandikoo ak wax jàmbat bi, tey dëkkal ci yoonu wàllu ak jëfandikoo, moo taxawal ni jëfandikoo bu yëg ci borom Gambien man na ubbi teranga ci benn yeneeni Gambien yi. Artik bi la gëna am solo ci bëggal ci jëfandikoo ak yoonu wàllu ci xelam ak boromam, tey yoonu wàllu Gambia. Artik bi la gëna am solo ci bëggal ci jëfandikoo ak yoonu wàllu ci xelam ak boromam, tey yoonu wàllu Gambia.
Sheriff Kijera, kanam bu jëkkëru Gambia Centre for Victims of Human Rights Violations, daa lañ ko defar President Barrow ngir am solo internasional ci Yahya Jammeh, kanam bu yeesal. Nii ngi toppoon ci suuf ci Jammeh, li jëm ci Equatorial Guinea, daa lañ ko defar solo ci kanam bi, tey ci jëm ci Gambia, yëngaloon solo ci kanamam. Kijera, kanam bu jëkkëru Accountability Project Gambia, daa lañ ko defar President Barrow yëngal ci Jammeh dinañ ko solo te dinañ ko jëfandikoo suuf su lañ ko defar. Dinañ ko solo ci kanam bi, tey ci jëm ci Gambia, yëngaloon solo ci kanamam. Kijera, kanam bu jëkkëru Accountability Project Gambia, daa lañ ko defar President Barrow yëngal ci Jammeh dinañ ko solo te dinañ ko jëfandikoo suuf su lañ ko defar.
2025-01-29
Xamle: Dëkk bi du 24 Nowambër, 2024, 1,035 nit ñi Gàmbi gëna ñu am ci liiral U.S. Immigration and Customs Enforcement (ICE) bu ñu doon gëna bëgg a yëgle. Gàmbi gëna ñu wone ko kompé "risik laaj" ak jëfandikoo yëgle yi U.S., moo taxawal ci koo xamal sañ-sañu, jëfandikoo yoonu bët bi, walla jëfandikoo yoonu bët bi ci Gàmbi. Jëfandikoo ci Wolof rekk (2 paragraf suuf), benn xel du wara am.
2025-01-28
Ministri Jëfandikoo Réew mi Gambia laa yëngal ndimbalu akk yoonu mbokk yu yëpp, ngir dëkkaloon yoonu yëmbëtukaay bi, ci seeni jëfandikoo yu bari ci kàddu Yaya Jammeh. Yëmbëtukaay bi, la bëgg a yëkkal $60 million, dañoo la doon am solo ngir dëkkaloo yeneeni njiit yi ci xibaari yoonu komisyoŋ bi ak ngir yëgle seeni jëfandikoo yu bari. Góobu bi dañoo la doon am solo ngir dëkkal yëmbëtukaay bi ak yeneeni tolluwaayu jëfandikoo yu bari ngir yëgle seeni jëfandikoo yu bari. Góobu bi dañoo la doon am solo ngir dëkkal yëmbëtukaay bi ak yeneeni tolluwaayu jëfandikoo yu bari ngir yëgle seeni jëfandikoo yu bari.
2025-01-16
Ministèr Transport, Travaux Public ak Infrastructure, Gambia, am na dem ci Association Route Nationale (NRA) bind nangukat kontrak ci Compagnie AREZKI, wuut nangu ciy lu xel ci Bertil Harding Highway phase III. Projet bi du ciy lu xel ciy pontu ñaar, xaralaat, caméra ak roti seervis. Compagnie AREZKI, foofu nekkoon ciy lu xel ciy juroom ñaar phase ci xel bi, da ngay wax ci 70% ciy resurs bi ñu bisu ci phase juróom ñett. Borom fukk itam ñu am ci jekiin, ci géej gi la ci ras mi, di jàppale 500 kilomet ja na ci àdduna bi.