Articles Episodes Sources
All Sources The Standard The Point Foroyaa Fatu Network Freedom Gambia Journal Kerr Fatou Askanwi
2025-03-03
Gambia Police Force daa la yëglee ci yoonu xët wu ñu defal ci vidéo, wu ñu def "yëgle yu xam-xam ci sañ-sañ". Nettali bi, wu ñu defal biir biir ci yoonu xët wu ñu defal, daa la yëglee ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xët wu ñu defal ci yoonu xë
ECOWAS ak UNOWAS yoonu xët bu noppi topp na Guinea-Bissau nekkoon ci suuf, soo President Embaló mën naa defar yoonu xët bu jëm ci xët ji ci xët yi, ci kaw xët yi. Xew-xew yu yëg yëg na ci xët yi ànd ak xët yi, ak wàll yi ci ñëw yi ci ECOWAS. Xët yi politig yu am yëg yëg na, soo yëngal yi ci xët yi yëg na ñu ECOWAS. Dinañu leen ñëw ci Wolof (2 xët yu yëg yëg), dafa mel ni waral.
2025-02-27
Tribunal Suuf bu Gambia daa ame Ousainou Bojang ak telefon bu ñu tudd Tecno Spark 8 bi ci preuve ci jëfandikoo bu ñu yor ci biir, bu mu jëfandikoo ci telefon bi ak carapace bi ñu doon yeneeni. Bojang doxuloo ci biir bi su jëfandikoo bi gis. Jëfandikoo bi daa koo kër, Bojang daa doxuloo ci jëfandikoo yi.
Assemblée Nationale bi Senegal dañu khaaral deputé Thierno Alassane Sall bi, loolu lañu waxee loxoo amnistie bi, ni mu am solo ak budget bi, dañuy jëfandikoo tension politique yi. Sall dañuy waxee khaaral bi dëgg-dëgg politigue, te am na laajoon defar sañ-sañam, ni mu am solo ak bokk ci bët yi ci politigue yi ci passé bi. Jële ko ci Wolof rekk (2 paragraph bi ñeent), benn xelal.
Ker Gi Jamano yi ci Gambia dañoo ko defar yu jëfandikoo ci dëkk bi, Mr. Abubacarr M. Tambadou, ngir ci International Court of Justice. Lii mooy jëngal bu bees bu Gambia def ci dëkk bi. Lii dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi, moom dañoo ko jëfandikoo ci dëkk bi
Jëfekaayu mën ngi am akk mbooloom ci kanam The Gambia 2024 ci xët wi nga jëfandikoo President Barrow ak mbañukaayam politig Darboe dafa bëggul, moo doxal ci xët wi ñu bëgg a defar. Dr. Chambas dina jëfandikoo ci jëfekaayu, waaye dëkk bi dafa dox ci politig bi nga am solo. Jëfandikoo ci Wolof rekk (2 xët yu yëg yëg), dafa mel ni waral.
Bujuul buur Marook, Mohammed VI, daa lañuy yëgle jëm ci Eid al-Adha ak yoonu xarit xariteef bu nekk ci xëy, ndax ci xëyam yi dañuy yàgg tey dëkk-dëkk ci ànd ak ànd bi. Ci 1996, dafa am solo loolu. Njaarum xawar bi dañuy doxadi ci xëyam yi ak suufu yapp yi, moo taxawal buur bi yëgleewul. Jële ko ci Wolof (2 paragraf bi ñu am), benn xel wu nekk.
2025-02-17
Bëtukaaykat yi dañuy jur ci mag bi à Cheedy Wolof, Gambia, yëgle nañu doomu yombam ak doomu yëngu, ak jële nañu xew-xew bu bees. Yëngël bi dañuy wone ci yoonu yëngël yi ñu def ci bëtukaay yi, moo taxawal bës bu gëm ci xibaar yi ci jëfandikoo. Dafa war a ñëw ci Wolof (sañ-sañ 2 paragraph), dafa bari.
Mbooloomi diplomatik bu yëpp, ci jëmmalinu Konsilaas bu Farans ci Bamako, dafa bëgg a yëgle AES paspoor yi ñu jàppandiwu ak Malien yi, moo jëfandikoo bët ci seen yoonu paspoor. Autorite yi ci Mali dañoo yëgle nekkoon nañu ci seen yoonu paspoor bi, ak bët yi ñu koy jëfandikoo. Dafa bëgg nekkoon nañu ci seen yoonu paspoor bi, ak bët yi ñu koy jëfandikoo.
Penkuu bu bari ak ñaaw na ci Banjul gu Bees, ci saa su nekkoonoonoon ci yoonu bëgg bëgg, teyoonoon ci yoonu Bakers Union National. Yoonu bëgg bëgg ci tolluwaayu penku bi dafa yëgle yëgle ci yoonu bëgg bëgg, ak yoonu jëfandikooju penku bi dafa yëgle yëgle ci yoonu bëgg bëgg, ak yoonu jëfandikooju penku bi dafa yëgle yëgle ci yoonu bëgg bëgg, ak yoonu jëfandikooju penku bi dafa yëgle yëgle ci yoonu bëgg bëgg, ak yoonu jëfandikooju penku bi dafa yëgle yëgle ci yoonu bëgg bëgg, ak yoonu jëfandikooju penku bi dafa yëgle yëgle ci yoonu bëgg bëgg, ak yoonu jëfandikooju penku bi dafa yëgle yëgle ci yoonu bëgg bëgg, ak yoonu jëfandikooju penku bi dafa yëgle yëgle ci yoonu bëgg bëgg, ak yoonu jëfandikooju penku bi dafa yëgle yëgle ci yoonu bëgg bëgg, ak yoonu jëfandikooju penku bi dafa yëgle yëgle ci yoonu bëgg bëgg, ak yoonu jëfandikooju penku bi dafa yëgle yëgle ci yoonu bëgg bëgg, ak yoonu jëfandikooju penku bi dafa yëgle yëgle ci yoonu bëgg bëgg, ak yoonu jëfandikooju penku bi dafa yëgle yëgle ci yoonu bëgg bëgg, ak yoonu jëfandikooju penku bi
2025-02-13
Aero India 2025 bi, seexukaayu Ind bi ak seexukaayu Gambia bi dëggal nañu yëngal bind bi, yëngal ci waxtu ñu mënaa yëngal, yëngal ci xam-xam, ak jëfandikoo ci seexukaay. Ñeew yi dañoo ñëw ci xibaar bi ak jëfandikoo mënaa yëngal, moo taxawal ci bunt bi India dañoo yëngal ci jëfandikoo ak ñeew yi ci Afrik. Dëggal nañu yëngal ci waxtu ñu mënaa yëngal, yëngal ci xam-xam, ak jëfandikoo ci seexukaay. Ñeew yi dañoo ñëw ci xibaar bi ak jëfandikoo mënaa yëngal, moo taxawal ci bunt bi India dañoo yëngal ci jëfandikoo ak ñeew yi ci Afrik.
Commission d'enquête du gouvernement local bi ci Gambia daal la yëngu ci mbir mi ak activités administratives ci conseils locaux, ak témoignage bi Arab Gambian Islamic Bank la fay, ñu wone ci rôle bi la ci financement Mbalit Project ci jëfandikoo ak Espace Motors. Conseiller Habib M.L. Ceesay Jëfandikoo bi Wolof rekk la, (maximum 2 paragraphes), dafa mel ni waral.
Prezidan Bassirou Diomaye Faye bi Senegal moo taxawal yoonu takkusal bu yomb tey, ngir yëngal yoonu bët bu ñuul ak jëfandikoo yoonu xalis, di nañu leen ñuul ci yoonu bët bu ñuul ak yoonu xalis bu ñuul ci yoonu xalis bu ñuul. Takkusal yi dañuy doxandé ci yoonu xalis, saytu yoonu bët, ak saytu yoonu xalis ngir dëggal yëg ak yëg yoonu xalis. Ci xët wi, mënaa xam ne takkusal yi dañuy jëfandikoo ci yoonu xalis, saytu yoonu bët, ak saytu yoonu xalis ngir dëggal yëg ak yëg yoonu xalis.
Dafa bëgg Senegal dëkk ak xam-xam bu bëj-gànnaar yi tey, dafa jëfandikoo yoonu xibaar yu bëj-gànnaar yi ci biir guddi gi. Xam-xam bi dafa jëfandikoo borom xët yu yëkk te yu am ay jëfandikookat, moo am solo Senegal dëkk ak ay suuf-sa-saas yi ak yëkkal ay saytu control yu bëj-gànnaar. Dafa bëgg Senegal dëkk ak xam-xam bu bëj-gànnaar yi tey, dafa jëfandikoo yoonu xibaar yu bëj-gànnaar yi ci biir guddi gi. Xam-xam bi dafa jëfandikoo borom xët yu yëkk te yu am ay jëfandikookat, moo am solo Senegal dëkk ak ay suuf-sa-saas yi ak yëkkal ay saytu control yu bëj-gànnaar.
Alhaji Mbye Chow, moo mooma ñuul ci sektaru kultur ak jëfandikoo jëfandikoo bu Gambia, dafa bëgg, teyoon na ci seen bopp seen xel mi ngi am, seen jëfandikoo yu njëkk ak seen jëfandikoo liggéeyu turism. Seen kër gi dafa am solo ci jëfandikoo jëfandikoo, artis yi, liggéey, ak seen jëfandikoo yu néew, moo jëfandikoo ak yoonu ndimbalu. Ci seen kër gi dafa am solo ci jëfandikoo jëfandikoo, artis yi, liggéey, ak seen jëfandikoo yu néew, moo jëfandikoo ak yoonu ndimbalu.
General Inspector bi ci Police Gambia laa topp ci jëfandikooju bu am soloof ci yoonu Ansumana Ansu Jarju, bu jëfandikoo ci jëfandikooju yu bari tey ci 2014. Jarju ak sa yaram yu jëfandikoo ci jëfandikooju yu bari, bu am soloof ci yoonu, bu am soloof ci yoonu, bu am soloof ci yoonu. Ci kër gi, polis laa doxandikoo ci jëfandikooju yu bari, bu am soloof ci yoonu, bu am soloof ci yoonu, bu am soloof ci yoonu.
2025-02-12
Transparency International bi 2024 Corruption Perceptions Index moo xam ne Gambia dundu na 98 ci dunia bi, ak xibaar bu 37, moo taxawal nekk bu jëfandikoo ci biir àdduna bi. Senegal, bu ñeel Gambia, dundu na ci xët 70 ak xibaar bu 43, moo taxawal nekk bu jëfandikoo ci biir àdduna bi. Dafa mel ni Guinea-Bissau dafa jëfandikoo ci biir àdduna bi. Ci kër gi, Guinea-Bissau dafa mel ni dafa jëfandikoo ci biir àdduna bi.
Ku xët bu jiitu Kuntaur Area Council, Pa Nfansu Darboe, dafa yëglee ci xelam ay jëfandikooji yu bari ak ay jëfandikooji suufu suuf ci seen témoignage ci Gambia Local Government Commission, yoonu amoon ci ay paiements yu autorisé yu nekk ak ay jëfandikooji yu doy war ci seen bopp. Dafa nangu woon ci seen bopp ci ay jëfandikooji suufu suuf. Jëfandikoo ci Wolof rekk (2 paragraph bi ñu dox), duñu ko defar.
Nëb-bëtukaay yi ci Medina-Mary ci Senegal dañuy laaj yëngukaayukaay yi ci Gambia yu nekk ci tërëg yi gëna bëgg, moo doxandu ñuul ak yëngukaay yi du mana a autorise. Fonkëru Senegal lañuy seetali nit yi am kàrt yi Senegal, yu nekk ci tërëg, yëngukaay yi du mana a autorise. Dañuy yëgle ak laaj yëngukaay yi ci Gambia yu nekk ci tërëg yi gëna bëgg, moo doxandu ñuul ak yëngukaay yi du mana a autorise. Yëgle ak laaj yëngukaay yi ci Gambia yu nekk ci tërëg yi gëna bëgg, moo doxandu ñuul ak yëngukaay yi du mana a autorise. Fonkëru Senegal lañuy seetali nit yi am kàrt yi Senegal, yu nekk ci tërëg, yëngukaay yi du mana a autorise. Dañuy yëgle ak laaj yëngukaay yi ci Gambia yu nekk ci tërëg yi gëna bëgg, moo doxandu ñuul ak yëngukaay yi du mana a autorise.
2025-02-11
Junta militaire Mali bi dañuy jëgle Daouda Magassa, moo jëfandikoo Imam Mahmoud Dicko, ngir yëggee Dicko yëglee ci 14 Fevrier. Jëgle Magassa lañuy gis niki takkoo, waaye jëfandikoo Dicko dañuy doon yëgle ci kawam, teyoon ci seen bëj-saal saal bi. Jëfandikoo Dicko dañuy doon yëgle ci kawam, teyoon ci seen bëj-saal saal bi, te du ko man a jëfandikoo.
Guinea-Bissau daa noppali Ansumana Jarju ci The Gambia ngir yoonu jëfandikoo ci 2025 ci yoonu doxandu Access Bank, su ko ci suuf ci yoonu faramfacce ECOWAS Police Cooperation Agreement. Noppal bi daa koy jëfandikoo ci yoonu jëfandikoo ci Afrik Lëndëm. Dinañu leen jëfandikoo ci Wolof (2 paragraph bi nom), dafay am solo.
Député sénégalais ak maire Farba Ngom dañu ko defar ci juge d'investigation ci affaire bi 125 milliard CFA franc, dañu ko wone confidence ak prêt à répondre. Son avocat dañu ko citer soucis ci transparence de l'affaire ak accusation bi de salir sa réputation, parce que l'investigation vise aussi homme d'affaires bi Tahirou Sarr ak Yenni ci Wolof rek (maximum 2 paragraphes), benni mooy.
2025-02-10
Gambiaj.com - (BANJUL, Gambia) - Reed Brody, avokaayu xel mi Amerig bu nekk ci mbooloomu xel mi, daa yëgle ci waxtu Trump, prësidaanu Amerig, ci seen bës bi ñu doxandikoo yoonu jëfandikoo yu Amerig. Kon, jëfandikoo yu nekk ci Centre for Justice and Accountability dañoo taar ànd ak jëfandikoo yu Amerig, ak yeneen kumpaŋŋi Gambia yu nekkoon ci seen taar bi. Ci kawam, Brody daa yëgle ci waxtu jëfandikoo yu nekkoon nañu liggéey ci yeneen mbooloo, yëgle ak jant bi, ak jëfandikoo diplomasi bi ngir dëggal lu taxawoon. Jëfandikoo xel mi, demokaraasi, ak jëfandikoo bët mi du kooy topp.
Gambiaj.com - (Banjul, The Gambia) - Gambia Police Force moo am solo ci xew-xew bu am bët ci jëfandikoo bi ci El Hella Shop ci Banjul, moo defar ak yoonu jëfandikoo bi ak jëfandikoo yu bari. Jëfandikoo bi dafa am ci Hagan Street, Banjul, ci 09:08 hrs, lóolu dafa ñëw ci ñaari doomu jàng yi, ñëw ci Muhammed Seedy Hydra, ak puskas, ak jëfandikoo D1,245,000.00 ak 1,650,000.00 CFA lañu jëfandikoo ci suuf. Xew-xew yu nekk ci police dafa jox ko Amadou Wurry Jallow, mechanic bi, luy jëfandikoo ci suuf Banjul ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak jox ko ci suuf ak j
Gambiaj.com – (TEHRAN, Iran) – Samaanu Gaandé, Seyed Abbas Araghchi, moo tax Iran, daal naa ci Yoonu Njubëj Jëfandikooji Islam (OIC) ngir dëggal lu amul solo ci seeni yoonu yëngële, ci loolu la bëgg a def ci Palestiniye yi ci Gaza. Ci beneen wut ci xew-xew bi ak seeni samaanu Gaandé Gàmbi, Mamadou Tangara, moo tax tey Gàmbi daa ko jëfandikoo OIC, Araghchi daal naa ci seeni yoonu yëngële Amerig-Israyel la bëgg a def Palestiniye yi ci loolu la bëgg a def ci Gaza. Samaanu Gaandé Iran bi daal naa ci luy jëfandikoo, ci seeni yoonu yëngële, ngir Yoonu Njubëj Jëfandikooji Islam (OIC) dëggal seeni samaanu Gaandé ngir dëggal beneen xew-xew ci seeni yoonu yëngële. Ci seeni jëfandikoo bi, daal naa ci luy jëfandikoo, ci seeni yoonu yëngële, ngir Yoonu Njubëj Jëfandikooji Islam (OIC) dëggal seeni samaanu Gaandé ngir dëggal beneen xew-xew ci seeni yoonu yëngële.
Gambiaj.com - (BANJUL, Gambia) - Ministère bi ñu Xaree Xaree Biir ak Xaree Sare (MoBSE) daa jëfandikoo ci mbooloomam ci loolu ci kanamam bi ñu jëfandikoo ci làkk Olof ci jàngin bi ñu jëfandikoo ci Mainstreaming Effective Intervention Strategies in Schools (MEISS) program bi. Sama MoBSE la, program bi MEISS dafa jëfandikoo ci yoonu ameelu ci làkk ak jàng ak ay yëngë bi ñu jëfandikoo ci ay xaree yu jëfandikoo ci bët yi ñu jëfandikoo ci NGO bi Effective Intervention (EI). MEISS bi, ci jëfandikoo ci World Bank’s Resilience, Inclusive, Skills, and Equity (RISE) project, daa jëfandikoo ci 55 xaree yu bët yu jëfandikoo ci Régions 1, 2, 3, ak 5 (North ak South), ñeelam rekk 10% xaree yu bët. Jëfandikoo ci Wolof rekk (2 paragraph bi ñeel), benn ci yeneen.
2025-02-05
Julli Augustine Bangura, moo taxawal ci tontu jëgëgëkati bu ñuul bu Inglëse ci Gambia, daal na ak xët wi Sub Inspector Boye, moo wax ci xew-xew bi ak jëfandikoo Bangura. Moo amul benn bokk ci tontu bi, Bangura daal na lañuy jëfandikoo, ndax dafa jox ci tontu bi, te ñu am solo ci yëgle yëngële ak silame tontu bi. Ñu doxalin xët wi ci Mars 5, 2025, ngir yeneen xam-xam yi. Jëfandikoo ak Wolof rekk (2 paragraf suuf), benn benn.
Komite Ëmbëgëm Tanji (VDC) ci Gambia dañu am soloofu ci Conseil Brikama ànd ak yoonu yëg ci yoonu, ku amoon nañu ci jëfandikoo yëg yoonu yëg ci jëm ci sumb bi, ak jëfandikoo yëg yoonu yëg ci yëg yoonu yëg ci yëg yoonu yëg ci yëg yoonu yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg ci yëg yëg
Babucarr Fofana, ko ñeelam yoon wi jubluwaat ci Agensi Suxali Ñeent yi (NDMA) ci Kuntaur, The Gambia, dafa am solo ci seen yoonu xibaar ci 100,000-dalasi yi ñu jëflante ci suxali COVID-19. Fofana daal na ñu jëflante yoon wi ci suxali ñeent yu yëg, moo tax ñeent yu bari dafa meloon ci yoon wi ak pandemi. Komisyoñu Liggéeyu And Lëkkal yi dafa seeti ci xel wi, ak Avokaan bi Patrick Gomez daal na yoon wi dafa ñu jëflante ci NDMA ak wóor, te ñu laaj yoonu jëflante yi. Jëfandikoo ci Wolof rekk (sañ-sañ 2 paragraf), benn xel bu nekk.
2025-02-04
Gambia International Airlines Ltd. (GIA) daa gis biir ak xibaar yi ak njaajum bu ñu jëfandikoo Hajj 2025 bi, bu ñu jëfandikoo ci D525,000 ba benn jëjëkat. Jëfandikuwaay bi daa lañuy yebbe ci Gambia ak Arabi Saoudi, xarit yi ak otel yi, geew yi, beneen yoon yi, ak beneen liter bu 5 bu ndox Zam Zam. Waaye, njaajum bu xar bu Tobaski dañoo ko jëfandikoo, ak jëjëkat yi nekk a bëgg a jëfandikoo Tobaski dañoo ko bayyi D15,000. Jëfandikoo bi dañoo jëfandikoo xar bu Tobaski, ak jëjëkat yi nekk a bëgg a jëfandikoo Tobaski dañoo ko bayyi D15,000.
2025-01-29
Xamle: Dëkk bi du 24 Nowambër, 2024, 1,035 nit ñi Gàmbi gëna ñu am ci liiral U.S. Immigration and Customs Enforcement (ICE) bu ñu doon gëna bëgg a yëgle. Gàmbi gëna ñu wone ko kompé "risik laaj" ak jëfandikoo yëgle yi U.S., moo taxawal ci koo xamal sañ-sañu, jëfandikoo yoonu bët bi, walla jëfandikoo yoonu bët bi ci Gàmbi. Jëfandikoo ci Wolof rekk (2 paragraf suuf), benn xel du wara am.
2025-01-25
The U.S. State Department has ordered a freeze on nearly all new foreign aid funding, potentially affecting billions of dollars in health, education, and development projects worldwide. The freeze, expected to last at least three months, exempts emergency food programs and military aid to Israel and Egypt but includes critical health initiatives like the President’s Emergency Relief Plan for AIDS Relief (PEPFAR). This move has sparked concern among humanitarian organizations and aid agencies, with House Democrats urging Secretary of State Marco Rubio to lift the freeze.
The National Assembly of Senegal has voted to lift the parliamentary immunity of Deputy Mouhamadou Ngom, also known as Farba Ngom, allowing for judicial proceedings against him. Ngom is under investigation by the Financial Judicial Unit, marking a significant step in Senegal's efforts to address financial accountability among public officials. The decision has sparked controversy, with critics arguing that the process lacked fairness and transparency.
Pa Salieu rappu gi indi Gambie la, dawna woon rekk "Afrikan Alien", bees na leerale afrobeats, UK rap ak R&B. Ndox mi ligey na, Salieu jàpp na rees weer, ak tabax yi fan yi dina fajj tegu ci wàllu yi.
2025-01-23
A jihadist attack near Kayes, Mali, on January 19, 2025, has raised concerns over security at the Senegalese-Malian border. Despite increased surveillance and security measures, the porous border and rise in illicit activities provide opportunities for jihadist infiltration. Experts stress the need for enhanced security measures, regional cooperation, and long-term preventive strategies to counter the growing threat of terrorism in the region.
2025-01-22
Njaaw Sawalo yaatax ma koy tabax mbirum pencoo Mooritaani, la nekkoon jaab laar boobu ci géej gi, boobu xamul ngeen di koom-koomu làkk.